Priče iz košnice - školska godina 2023./24.

„Priče iz košnice“ školski je projekt koji će obuhvatiti sve niže i više razrede i tematski povezati gradivo različitih predmeta i izvannastavne aktivnosti. Okosnica projekta jest medonosna pčela, pčelarstvo i pčelinji proizvodi. Učenici i učitelji će tijekom školske godine organizirati i sudjelovati u različitim aktivnostima poput edukativnih predavanja, različitih radionica, terenskoj nastave i posjeti pčelinjaku, izradi likovnih i literarnih radova, osmišljavanju priča, pečenju medenjaka, izradi herbarija i hotela za solitarne pčele te sudjelovanju u manifestacijama Dana meda.

 Cilj projekta je da učenici bolje upoznaju medonosnu pčelu, jednog domestificiranog kukca o kojem ovisi oprašivanje velikog broja bilja i usjeva, kao i profesiju pčelara i pčelinje proizvode. Namjera je povezati i proširiti školsko gradivo uz razvijanje kreativnosti i pozitivnih vrijednosti te jačanje odgovornosti za zaštitom prirode.

Voditeljica projekta je učiteljica prirode i biologije Iva Rukavina. U organiziranju i izvođenju projekta sudjeluju i učiteljice razredne nastave, knjižničarka, likovne kulture, informatike i tehničkog odgoja. Odgovornost voditeljice projekta je ispunjavanje obrasca za prijavu za financiranje zavičajne nastave, kao i priprema i predstavljanje projekta na Festivalu zavičajnosti. Zatim koordinacija svih aktivnosti, dok ostale učiteljice koje su nositelji pojedinih aktivnosti organiziraju i vode iste te potiču učenike na aktivno sudjelovanje.

Škola kao košnica

Naša učiteljica prirode i biologije, Iva Rukavina, pripremila je zanimljiv tekst za učenike, a kako biste saznali ponešto o životu pčela, donosimo ga i ovdje:

Škola kao košnica

Pročitaj tekst o pčelama u košnici i razmisli što bi se dogodilo s košnicom kad ne bi postojala matica ili trut? Kako bi se odrazilo na život čitave pčelinje zajednice kad više sakupljačice ne bi skupljale nektar ili stražarice branile košnicu ili graditeljice gradile saće?

Za one malene:

Sve domaće životinje imaju svoju nastambu: pas ima kućicu, krava staju, kokoši i pijetao kokošinjac, a pčele žive u košnici. Matica i trut su roditelji svim malim pčelama radilicama. U košnici vlada veliko zajedništvo i svaka radišna pčelica zna što joj je činiti. Najmlađe pčelice čiste košnicu, one malo starije brinu se i hrane ličinke koje su pčelinje bebe. Tu su i pčele graditeljice koje grade saće u kojima pčele pohranjuju med i koje služe kao dječja sobica za ličinke. Ulaz u košnicu brane pčele stražarice. Veliki broj pčela su pčele sakupljačice koje lete od cvijeta do cvijeta i marljivo skupljaju slatki cvjetni sok i pelud. Kad ih dovoljni sakupe, nose ih u košnicu i predaju pčelama u košnici koje od cvjetnog soka proizvode med.

 

Za one malo veće:

Košnica je nastamba u koju je čovjek smjestio pčelinje zajednice. Pčelinju zajednicu čine tri člana: matica, trutovi i radilice. U košnici vlada veliko zajedništvo i radna atmosfera. Matica je jedina spolna ženka u zajednici koja nese jaja. Trutovi su mužjaci koji se pare s maticom, a uz to održavaju dobru, radnu klimu u košnici. Pčele radilice kako im naziv kaže obavljaju većinu poslova u košnici, a zadaci im se mijenjaju sa starošću. Mlade pčele prvih nekoliko dana čiste saće i košnicu. Potom prelaze u pčele njegovateljice koje hrane ličinke i maticu. Sljedeći im je zadatak u košnici da grade novo saće u koje se pohranjuje med, pelud ili u njih matica nese jaja. Zatim prihvaćaju slatki cvjetni sok, nektar, od pčela sakupljačica kojeg prerađuju u med. Zadnji zadatak unutar košnice je da stražare i brane ulaz u košnicu od uljeza. Kad dosegne otprilike 3 tjedna starosti pčela postaje sakupljačica te leti od cvijeta do cvijeta i skuplja nektar i pelud kojeg nosi svojoj zajednici u košnici.

 Razmisli sad o zajednicama u kojima ti živiš poput obitelji, školi ili grada. Koja je uloga članova tvoje zajednice i kako bi se odrazilo na čitavu zajednicu kad tih članova ne bi bilo?

  :: opširnije :: 

Petaši i šestaši izradili herbarij

Učenici 5. i 6. razreda su u sklopu zavičajnog projekta „Priče iz košnice“ izradili herbarij i upoznali se s livadnim biljkama svoga kraja od kojih su mnoge i medonosne. Biljke su ubrali te potom uz pomoć samoljepive folije zalijepili na karton. Sve su biljke imenovali i uz pomoć internetske stranice www.plantea.com.hr,  upoznali s vremenom cvatnje, veličinom i uporabom. A svaki učenik je po vlastitom nahođenju pronašao i po jednu zanimljivost za svaku biljku. 

Pa, evo nekoliko zanimljivosti o maslačku!

Za maslačak je Eleni pronašla zanimljivo da mu sjemenka zadržava sposobnost klijanja i nakon 600 godina. Matthias je naglasio da je kod starih Grka slovio kao lijek za očnu bolest taraxis od čega je izveden latinski naziv maslačka. A kad smo kod naziva, Damianu je bilo zgodno naglasiti da se na engleskom maslačak naziva dandelion.

Ako želiš i ti izraditi herbarij, pogledaj u OPŠIRNIJE.

Tekst i foto: I.R.

 

  :: opširnije :: 

Za radio emisiju "Mali svijet velikih misli" predstavili smo projektne aktivnosti "Priče iz košnice"

Četvrtak je vrijeme za Mali svijet velikih misli na Radio Istri pa je novinarka Marina Mejak gostovala u našoj školi, u srijedu, 7. veljače kako bi snimila materijal za novu emisiju. Naši marljivi učenici, pod vodstvom učiteljice Ive Rukavina, voditeljice ovogodišnjeg zavičajnog projekta te učiteljice Mikele Banko Lukšić predstavili su naše projektne aktivnosti  „Priče iz košnice“. Emisija je emitirana ovog četvrtka, a možete je čuti OVDJE.

  :: opširnije :: 

Terenska nastava u Varaždin

U srijedu 20. prosinca učenici 4. razreda te viših razreda zaputili su se na terensku nastavu u Varaždin. Razgledali su ovaj prekrasni barokni grad uz stručno vodstvo te su mnogo naučili o povijesti Varaždina. Posjetili su entomološku zbirku „Svijet kukaca“ u sklopu školskog projekta „Priče iz košnice“ u kojoj je osim pčela izložen veliki broj različitih vrsta kukaca. Uz to učenici su razgledali Muzej anđela te posjetili Advent u Varaždinu. Naročito ih se dojmilo selo Djeda i Bake Mraz koji trenutno nisu bili kod kuće, ali ih je zato ugostio vilenjak koji je zaprimio njihove božićne želje. Promrzli kao što dostoji temperaturi sela Djeda i Bake Mraz, ali veseli i puni dojmova vratili smo se kući.

tekst i foto: I.R.

  :: opširnije :: 

Kako žive pčele - o Pričaonici za učenike razredne nastave

Školska knjižničarka je u listopadu organizirala prve satove  Pričaonice, za učenike nižih razreda, a u suradnji s učiteljicama RN. Program je to za učenike nižih razreda s ciljem poticanja čitanja, a  vezan za naš ovogodišnji zavičajni projekt „Priče iz košnice“. Aktivnost terapeutskog pripovijedanja priča, ove godine na temu pčela, nakon čega  učenici crtaju, izrađuju likove od raznih materijala, bave se origami ukrasima ili glume.

Za početak, slušali su priče iz raznih dijelova svijeta iz knjige Kako žive pčele, autorica M. Butterfield i V. Mineker, a nakon toga istraživali u dječjoj enciklopediji o pčelama, a utora P. Socha, zanimljivosti iz svijeta pčela, rješavali rebuse, odgovarali na pitanja. Najviše ih je oduševio tzv. ples pčela kojima pčele komuniciraju, a iznenadio način na koji pčele vide svijet, u ultraljubičastom svjetlu. Pričaonica će se nastaviti zanimljivim pričama nekoliko puta tijekom školske godine.

Tekst i foto: R.M.

  :: opširnije :: 

Krenuli smo u nove avanture - terenska nastava u Labin i Rabac

U srijedu, 13. rujna uputili smo se na terensku nastavu u Labin i Rabac. Objedinili smo obilježavanje nekoliko važnih datuma. Najprije smo posjetili Sportski centar Franko Mileta kako bismo realizirali susret s olimpijcem Valnerom Frankovićem, a povodom Hrvatskog olimpijskog dana. Otkrio nam je zanimljivosti iz svoje bogate sportske rukometne karijere i poručio o važnosti bavljenja sportskim aktivnostima.

Susret s olimpijcem Valnerom Frankovićem

Nastavili smo Trim stazom za Rabac ili tzv. Sentoninom stazom,  pješke, kako bismo obilježili Međunarodni dan pješačenja. Strmu i zahtjevnu stazu propješačili smo za dva sata i usput uživali u prekrasnim vidicima. Sentonina staza je posvećena labinskoj božici Sentoni, zaštitnici putnika. Povezuje Stari Grad Labin i  Rabac na moru, u podnožju.  Staza prati tok potoka koji se slijeva tvoreći mnoštvo malih slapova, hladno plavih jezerca i laguna. Preko potočića vode drveni mostići i na nekoliko mjesta stvaraju idiličnu kulisu za fotografiranje.

Na ulazu u Poučnu stazu Labin - Rabac

Edukativni gradski pčelinjak posjetili smo kako bismo izbliza vidjeli pčele i saznali više o pčelarstvu, vrstama košnica, medonosnom bilju i svemu o vrijednim oprašivačima, a nastavno na naš novi zavičajni projekt "Priče iz košnice". Saznali smo da pčele čine oko 80 posto svih oprašivača biljaka cvjetnica, a uslijed oprašivanja pčela direktno nastaje do 35 posto sve hrane koju čovječanstvo proizvede. To je tek prva aktivnost kojom smo otvorili mnogobrojne aktivnosti na temu pčela. Uživali smo!

U Edukativnom gradskom pčelinjaku

Tekst i foto: R.M.

  :: opširnije ::